Integracija prometne mreže zapadnog Balkana u EU napreduje presporo

Priopćenje za medije

Luxembourg, 9. lipnja 2026

Integracija prometne mreže zapadnog Balkana u EU napreduje presporo

Zemlje zapadnog Balkana obvezale su se na dovršavanje svojeg dijela osnovne prometne mreže EU‑a do 2030.
Europska komisija isplatila je više od 500 milijuna eura za prometne projekte u toj regiji
Revizori su utvrdili da u projektima dolazi do kašnjenja, da se njihova provedba ne prati adekvatno i da postoje problemi u vezi s održivošću

Zbog kašnjenja u provedbi projekata i operativnih poteškoća zemlje zapadnog Balkana vjerojatno neće dovršiti osnovnu europsku prometnu mrežu u toj regiji do zadanog roka, tj. do 2030., stoji u novom izvješću Europskog revizorskog suda (Sud). Napredak je usporen zbog odabira projekata koji nisu dovoljno spremni za provedbu i nedostataka u njihovu nadzoru. Iako su projekti obuhvaćeni revizijom bili u skladu s prioritetima u pogledu povezanosti, pružanje potpore EU‑a ne prati se dovoljno niti se o njemu dovoljno izvješćuje, potpora nije dostatno vidljiva, a usto se i dalje pojavljuju kašnjenja i problemi u vezi s održivošću.

Zemlje zapadnog Balkana – Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo *, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija – u središtu su politike proširenja EU‑a. EU pruža potporu njihovim prometnim, energetskim i drugim sektorima preko Okvira za ulaganja na zapadnom Balkanu (WBIF), tj. platforme za pripremu, odabir i financiranje strateških investicijskih projekata. Od 2015. do sredine 2025. Komisija je isplatila 527 milijuna eura za prometne projekte kao glavna pružateljica doprinosa za WBIF, čiji je cilj riješiti problem nedovoljno razvijene infrastrukture na zapadnom Balkanu i povezati tu regiju s osnovnom europskom prometnom mrežom.

„Kad je riječ o proširenju EU‑a, dobro razvijena infrastruktura korak je prema ispunjavanju kriterija za pristupanje Uniji. Prometni projekti na zapadnom Balkanu napreduju presporo da bi se ta regija povezala s EU‑om u ovom desetljeću”, izjavila je Laima Andrikienė, članica Suda zadužena za predmetno izvješće. „Komisija bi trebala poboljšati odabir, praćenje i održivost projekata. Usto bi trebala povećati vidljivost projekata financiranih sredstvima EU‑a u toj regiji.”

Revizori su utvrdili nedostatke u odabiru projekata, posebno u pogledu njihove spremnosti za provedbu, što je doprinijelo znatnim kašnjenjima. Određeni projekt spreman je za provedbu kad su povezane pripremne aktivnosti dovršene i provedene na temelju ažuriranih informacija. Međutim, projekti su obično započinjali s kašnjenjem od 17 mjeseci. Usto je tijekom provedbe u mnogim projektima dolazilo do znatnih kašnjenja, i to od više od dvije godine.

Komisija ne raspolaže s mnogo ovlasti na temelju kojih bi mogla osigurati da se projekti provode pravodobno jer nema djelotvorne postupke za praćenje kašnjenja te jamčenje održivosti i vidljivosti potpore EU‑a. Na primjer, Komisija nije prikupljala informacije o stupnju dovršenosti prometnih koridora koje je financirala, kao ni o tome jesu li prometne mreže usklađene sa standardima EU‑a. Za nadzor nad tim projektima oslanjala se na financijske institucije iako njihove aktivnosti nadzora ponekad nisu bile adekvatne. Zbog toga je u nekim slučajevima stavila na raspolaganje iznose koji su bili veći nego što bi bilo opravdano napretkom projekta. Osim toga, u nekoliko slučaja bespovratna sredstva iz WBIF‑a – s pomoću kojih bi se trebala ostvariti dodana vrijednost EU‑a i potaknuti dodatna ulaganja – nisu bila ključna za prikupljanje novca jer su ugovori o zajmovima sklopljeni prije podnošenja zahtjeva za bespovratna sredstva. Time je stvoren tzv. učinak mrtvog tereta jer bi se ulaganja izvršila i bez bespovratnih sredstava. Istodobno većina procjena troškova u zahtjevima za bespovratna sredstva nije dovoljno detaljna, zbog čega je teško procijeniti njihovu opravdanost.

Revizori ujedno dovode u pitanje održivost nekoliko projekata, na primjer zbog nedostatka financijskih sredstava za nastavak ulaganja i nedovoljnog održavanja. U jednom su projektu uvjeti u željezničkom prometu u vrijeme obavljanja revizije bili lošiji nego prije početka provedbe projekta. Jedan drugi projekt uključivao je tunel koji nije bio povezan s cestom, a u jednom se željeznička pruga nije nastavljala nakon granice.

Ukratko, WBIF pomaže u proširenju osnovne europske prometne mreže. Pokrenuti su mnogi projekti i oni koje su revizori provjerili u skladu su s prioritetima u pogledu povezanosti zapadnog Balkana i EU‑a. Međutim, dostupni podatci pokazuju da se sporo napreduje prema ispunjavanju svih standarda osnovne europske mreže do 2030.

Kontekst

WBIF služi kao forum na kojem se mogu razmjenjivati analize potreba za ulaganjima i kao mehanizam mješovitog financiranja s pomoću kojeg se bespovratnim sredstvima EU‑a olakšava dobivanje zajmova. Kad je riječ o prometnom sektoru, specifični je cilj WBIF‑a povećati povezanost unutar zapadnog Balkana, kao i između te regije i EU‑a. Doprinosima donatora upravljaju Europska banka za obnovu i razvoj i Europska investicijska banka preko zajedničkog fonda. Veliku većinu financiranja osigurala je Komisija, konkretno 899 milijuna eura (86 % ukupnog iznosa) prenesenih na račun zajedničkog fonda od 2015. za šest sektora, uključujući promet. Revizori su provjerili 12 prometnih projekata (u cestovnom i željezničkom prometu te prometu unutarnjim plovnim putovima) u vrijednosti od 341,6 milijuna eura te su ispitali jesu li tim projektima ostvareni konkretni rezultati u Bosni i Hercegovini, Kosovu*, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji.

Tematsko izvješće 16/2026 „Okvir za ulaganja na zapadnom Balkanu – Potporom EU‑a zadovoljavaju se potrebe u pogledu povezanosti, ali integracija u osnovnu prometnu mrežu napreduje sporo” dostupno je na internetskim stranicama Suda, kao i letak s ključnim činjenicama i nalazima. Sud će 30. lipnja o toj temi održati konferenciju na kojoj će sudjelovati predstavnici institucija EU‑a i dionici.

* Nazivom „Kosovo” ne dovode se u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN‑a 1244/1999 i mišljenjem Međunarodnog suda o proglašenju neovisnosti Kosova.

Contact:

ECA press office: press@eca.europa.eu