Europäischer Rechnungshof - European Court of Auditors
Milijardama potrošenim na oporavak od posljedica COVID a moglo se učiniti više za poduzeća u EU u
- Bild-Infos
- Download
Priopćenje za medije
Luxembourg, 27. listopada 2025.
Milijardama potrošenim na oporavak od posljedica COVID‑a moglo se učiniti više za poduzeća u EU‑u
- Za unapređenje poslovnog okruženja te otvaranje, razvoj i poslovanje poduzeća u EU‑u izdvojeno je 109 milijardi eura
- Gotovo polovica izazova u poslovanju koji su utvrđeni u okviru europskog semestra uglavnom je zanemarena
- Revizori EU‑a utvrdili su da su samo trećinom dovršenih reformi poslovnog okruženja postignuti konkretniji rezultati
Reformama i ulaganjima koje su se zemlje EU‑a obvezale provesti u zamjenu za novac iz Mehanizma EU‑a za oporavak i otpornost (RRF) problemi u poslovnom okruženju obuhvaćeni su tek djelomično, navodi se u novom izvješću Europskog revizorskog suda (Sud). Iako su neke reforme počele donositi poboljšanja, u provedbi većine njih zabilježena su kašnjenja, a tek je mali dio dosad dovršenih reformi polučio konkretne rezultate.
EU je 2021. uspostavio RRF i u okviru tog instrumenta predvidio 650 milijardi eura za ublažavanje gospodarskih posljedica pandemije bolesti COVID‑19 i poticanje održivog gospodarskog oporavka. Kako bi dobile taj novac, države članice morale su se obvezati na provedbu niza ulaganja i reformi u ključnim sektorima. Tim su mjerama morale uzeti u obzir sve strukturne izazove utvrđene u preporukama za pojedinu zemlju za 2019. i 2020. ili veći dio tih izazova. Preporuke su se među ostalim odnosile na poslovno okruženje.
„EU je upotrijebio novac za oporavak od posljedica pandemije da potakne zemlje EU‑a na provedbu važnih reformi poslovnog okruženja, no rezultata zasad uglavnom nema”, izjavila je Ivana Maletić, članica Suda zadužena za predmetnu reviziju. „RRF je instrument koji bi mogao olakšati poslovanje, no taj potencijal nije u potpunosti iskorišten.”
Tijekom dviju godina uoči pandemije EU je državama članicama uputio 82 preporuke u kojima je od njih tražio da poboljšaju svoja poslovna okruženja, primjerice tako da promiču privatna ulaganja, poboljšaju pristup financiranju, pojednostavne svoje porezne sustave i smanje regulatorno opterećenje. Države članice potom su u svoje nacionalne planove za oporavak i otpornost uvrstile 157 reformi i 254 ulaganja povezanih s tim preporukama. Procijenjeni trošak tih mjera u okviru RRF‑a kreće se oko 109 milijardi eura te se uglavnom odnosi na ulaganja.
Iako su države članice u svojim reformama i ulaganjima u većoj mjeri uzele u obzir otprilike četvrtinu preporuka, nijedna preporuka nije provedena u cijelosti. Osim toga, otprilike polovica njih uzeta je u obzir u manjoj mjeri ili uopće nije uzeta u obzir, zbog čega neki strukturni problemi i dalje nisu riješeni. Primjera radi, 7 % preporuka u potpunosti je zanemareno. Revizori su u okviru jedne nedavne revizije zaključili da otprilike trećina preporuka o reformama tržišta rada u okviru RRF‑a nije uključena ni u jednu reformu. Uzimajući u obzir rezultate tih dviju revizija vidljivo je da jedan od ključnih ciljeva RRF‑a – taj da se u obzir uzmu svi izazovi utvrđeni u preporukama ili znatan dio njih – i dalje nije ostvaren.
U četirima državama članicama koje su revizori posjetili zabilježena su kašnjenja u provedbi većine reformi. U travnju 2025., kad je revizija dovršena, nije bilo dovršeno više od četvrtine njih. Budući da provedba svih mjera mora biti dovršena do kraja kolovoza 2026., daljnjim kašnjenjima ugrožava se dovršetak provedbe mjera i postizanje rezultata. Reformama u državama članicama koje su provedene i koje su obuhvaćene revizijom općenito su postignuta planirana ostvarenja, kao što je donošenje zakonodavstva. Međutim, da bi učinci pravnih promjena bili vidljivi na terenu, ponekad moraju proći godine. U stvarnosti je u ovom stadiju tek trećina dovršenih reformi polučila konkretne rezultate, a čak se i u tom slučaju njihov učinak može umanjiti zbog kratkog vremenskog okvira mjera, njihove slabe povezanosti s relevantnim područjem politike te mogućnosti nazadovanja u njihovoj provedbi. Kad je riječ o učinku mjera u okviru RRF‑a u području poslovnog okruženja na napredak zemalja u provedbi preporuka, slika je neujednačena: te su mjere doprinijele napretku samo u polovici ispitanih slučajeva. Revizori napominju da se mjerama u okviru RRF‑a i dalje sporo postiže napredak u provedbi preporuka, no situacija je ipak bolja nego u području tržišta rada.
Kontekst
Ograničenja kretanja i mjere ograničavanja socijalnih kontakata, uvedeni radi borbe protiv pandemije, snažno su poremetili poslovanje i trgovinu u EU‑u. Taj je poremećaj bio kratkoročan i uglavnom je trajao tijekom 2020., nakon čega su se 2021. gospodarske aktivnosti opet pojačale. RRF se još primjenjuje i zemlje EU‑a tek trebaju dovršiti većinu reformi poslovnog okruženja koje su uvrstile u svoje nacionalne planove. U sklopu godišnje koordinacije ekonomskih politika država članica (proces poznat pod nazivom „europski semestar”) Vijeće EU‑a donosi preporuke za pojedinu zemlju i traži od zemalja da savladaju izazove koji su u njima utvrđeni. U skladu s Uredbom o RRF‑u nacionalni planovi za oporavak i otpornost trebali bi obuhvatiti sve te izazove ili njihov znatan dio.
Revizori su ispitali jesu li reformama poslovnog okruženja u okviru RRF‑a uspješno savladani izazovi koji su utvrđeni u preporukama upućenim državama članicama te su procijenili jesu li njihovom provedbom ostvareni planirani ciljevi u Bugarskoj, Španjolskoj, Cipru i Austriji.
Tematsko izvješće 21/2025 „Potpora iz Mehanizma za oporavak i otpornost za bolje poslovno okruženje – Preporuke za pojedinu zemlju uzimaju se u obzir tek djelomično, no neki prvi rezultati doprinijeli su napretku u njihovoj provedbi” dostupno je na internetskim stranicama Suda, kao i letak s ključnim činjenicama i nalazima. Publikacije Suda o RRF‑u dostupne su ovdje.
Kontakt za medije
Služba Suda za odnose s medijima: press@eca.europa.eu
Damijan Fišer: (+352) 621 552 224