06.05.2025 – 17:00

Europäischer Rechnungshof - European Court of Auditors

Revizori iznose pouke iz nedostataka fonda EU a za oporavak u vrijednosti od 650 milijardi eura

Priopćenje za medije

Luxembourg, 6. svibnja 2025.

Revizori iznose pouke iz nedostataka fonda EU‑a za oporavak u vrijednosti od 650 milijardi eura

• Fond EU‑a za oporavak doveo je do novog pristupa potrošnji EU‑a koji je odvojen od stvarnih troškova
• Revizori upozoravaju na njegove brojne nedostatke ususret donošenju ključnih odluka o proračunu EU‑a
• U probleme RRF‑a ubrajaju se nedovoljna usmjerenost na rezultate i neodgovarajuća kontrola

Europski revizorski sud (Sud) objavio je pregled potrošnje kriznih sredstava u iznosu od 650 milijardi eura u kojem ističe da fond EU‑a za oporavak od pandemije bolesti COVID‑19 – Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF) – ima nekoliko nedostataka u pogledu uspješnosti, odgovornosti i transparentnosti. Iako RRF ima ključnu ulogu u oporavku EU‑a nakon pandemije, malo je informacija o rezultatima te nema podataka o stvarnim troškovima. Stoga nije jasno što građani zapravo dobivaju za svoj novac. Revizori pozivaju donositelje politika EU‑a da iz toga izvuku pouke kad budu razmatrali buduće proračune koji se temelje na uspješnosti umjesto na troškovima.

RRF je uspostavljen 2021. u vrijeme krize. Iz njega se financiraju mjere – reforme i ulaganja – u područjima kao što su zelena i digitalna tranzicija. Kako bi primile financijska sredstva, zemlje EU‑a moraju dostići unaprijed utvrđene ključne etape i ciljne vrijednosti postavljene u njihovim nacionalnim planovima. Riječ je o prvom slučaju u kojem EU primjenjuje financiranje koje nije povezano s troškovima u toliko velikom opsegu.

„Donositelji politika EU‑a moraju izvući pouke iz RRF‑a i ne smiju dopustiti usvajanje bilo kojeg sličnog instrumenta u budućnosti bez informacija o stvarnim troškovima, krajnjim primateljima i jasnog odgovora na pitanje što građani zapravo dobivaju za svoj novac”, izjavila je Ivana Maletić, jedna od dvoje članova Suda koji su sudjelovali u izradi navedenog pregleda. „Za buduće proračune koji se temelje na uspješnosti financiranje mora biti bolje povezano s rezultatima i jasno određenim pravilima, inače se takav sustav ne bi trebao biti primjenjivati”, dodao je Jorg Kristijan Petrovič, suautor pregleda.

Revizori ističu nekoliko problema u vezi s RRF‑om u kontekstu trenutačnih političkih rasprava o dugoročnom proračunu EU‑a nakon 2027. Za početak, smatraju da RRF zapravo nije mehanizam financiranja koji se temelji na uspješnosti. Naime, u RRF‑u se veći naglasak stavlja na napredak u provedbi. Osim toga, učinkovitost trošenja financijskih sredstava i isplativost RRF‑a ne mogu se mjeriti jer Europska komisija ne prikuplja podatke o stvarnim troškovima te jer nema dovoljno informacija o rezultatima.

Revizori naglašavaju da je buduće programe potrošnje važno oblikovati na način koji neće negativno utjecati na odgovornost. Unatoč nedavnim poboljšanjima, kontrolni mehanizmi RRF‑a i dalje nisu dovoljno pouzdani. Primjerice, Komisija se za otkrivanje i ispravljanje slučajeva ozbiljnih nepravilnosti te jamčenje usklađenosti s pravilima EU‑a i nacionalnim pravilima uglavnom oslanja na države članice, no njihovi sustavi ipak imaju nedostatke. Nadalje, Komisija ne može nametnuti financijske ispravke, npr. povrat sredstava za pojedinačna kršenja pravila o javnoj nabavi, osim u slučajevima ozbiljnih nepravilnosti kao što je prijevara. To znači da Komisija može izvršiti plaćanja u potpunosti čak i ako je u javnoj nabavi bilo nepravilnosti, dok god su dogovorene ključne etape i ciljne vrijednosti dostignute. Nadalje, zbog načina na koji su ključne etape i ciljne vrijednosti postavljene neke zemlje EU‑a primaju znatna financijska sredstva prije nego što dovrše projekte. To sa sobom donosi rizik za financijske interese EU‑a jer bi države članice mogle zadržati ta sredstva, a da ne dovrše projekte.

Iako provedba RRF‑a napreduje, dolazi do kašnjenja, čime se dovodi u pitanje postizanje njegovih ciljeva. Štoviše, većinu će mjera do kolovoza 2026. tek trebati dovršiti. Istodobno, isplata financijskih sredstava EU‑a nacionalnim proračunima ne znači da je novac zaista došao do krajnjih primatelja i realnog gospodarstva.

RRF se gotovo u potpunosti financira zaduživanjem na tržištu. Komisija je uspjela brzo i uspješno prikupiti financijska sredstva za RRF. U prvih nekoliko godina to je učinjeno kada su kamatne stope bile povijesno niske. Od tada su kamatne stope porasle te bi se troškovi financiranja mogli više nego udvostručiti u odnosu na prvotne procjene do 2026. Time će se, zajedno s otplatama, znatno opteretiti budući proračuni EU‑a. Kad je riječ o bilo kakvom budućem zaduživanju, revizori smatraju da je važno da EU na odgovarajući način ublaži kamatni rizik i unaprijed izradi plan otplate zajma kojim će se odrediti izvor tog novca. To nije bio slučaj za RRF.

Kontekst

RRF je uspostavljen 2021. kao jednokratni privremeni instrument za pomoć zemljama EU‑a u oporavku od pandemije bolesti COVID‑19 i izgradnji otpornih gospodarstava. Iz njega se u šest unaprijed utvrđenih područja financiraju mjere zemalja EU‑a od veljače 2020., kad je pandemija započela, do kolovoza 2026., godine u kojoj provedba RRF‑a završava. Njegov početni proračun iznosio je 724 milijarde eura, no zemlje EU‑a potpisale su sporazume za ukupni iznos od 650 milijardi eura (359 milijardi eura u bespovratnim sredstvima i 291 milijarda eura u zajmovima). Dug povezan s RRF‑om mora se otplatiti do 2058., pri čemu će Komisija otplaćivati dug za bespovratna sredstva, a države članice za zajmove. Komisija u drugoj polovici 2025. namjerava predstaviti sljedeći financijski okvir, za razdoblje nakon 2027.

Pregled 02/2025 „Odgovornost, transparentnost i usmjerenost na uspješnost – pouke koje treba izvući iz nedostataka RRF‑a” dostupan je internetskim stranicama Suda, kao i letak s ključnim činjenicama i nalazima. U pregledu se sažimaju revizije i mišljenja Suda o RRF‑u, koji su dostupni u posebnoj rubrici o RRF‑u. Plan revizija Suda za 2025. i 2026. uključuje daljnja izvješća o RRF‑u, koja obuhvaćaju područja kao što su energetska učinkovitost, sljedivost te prijevara.

Kontakt za medije

Služba Suda za odnose s medijima: press@eca.europa.eu

Damijan Fišer, M: (+352) 621 552 224